Slalom se odnosi na takvo sportsko natjecanje u kojem natjecatelji u želji da najbrže prođu zadanu stazu, prolaze označeni put između oznaka poznatijim pod nazivom vrata.
Ako ne prođu zadanu stazu na propisan način, tada bivaju diskvalificirani, odnosno njihovom vremenu prolaska staze, pribraja se dodatno vrijeme kao kazna.

Riječ slalom je izvedena iz norveškog slalåm: sla označuje strmu nizbrdicu, a låm označuje trag u snijegu (što bi značilo da je prvi put upotrebljena riječ slalom na skijaškim natjecanjima).
Najčešće se slalom odnosi na skijanje

Veleslalom zajedno sa slalomom spada u tehničke discipline alpskog skijanja, za razliku od brzih disciplina u koje spadaju super-veleslalom i spust. Riječ o disciplini koja kombinira oštre zavoje s nešto bržim ravnim dijelovima staze.
Prema trenutno važećim pravilima, natjecanja u veleslalomu se odvijaju u dvije vožnje, od kojih svaka traje otprilike 60-80 sekundi, ovisno o stazi, konfiguraciji terena, vremenskim prilikama i vještini skijaša. Kao i u slalomu, staza je u veleslalomu označena vratima, tj. štapovima označenim zastavicama u dvije boje, naizmjenično plava i crvena. Međutim, ovdje su jedna vrata formirana od 4 štapa, po dva lijevo odnosno desno između kojih je razapeta zastavica.

Spust je najbrža disciplina u alpskom skijanju. Uz super-veleslalom spada u tzv. brze discipline, za razliku od tehničkih disciplina u koje spadaju slalom i veleslalom. Izvodi se na posebno strmim i dugačkim stazama, s relativno malim brojem vrata i zavoja te dugim ravnim dijelovima. Osnovna karakteristika ove discipline je velika brzina kojom skijaš prolazi stazom, te se stoga smatra i najopasnijom jer padovi pri tim brzinama mogu biti kobni. Danas na natjecanjima spusta nije rijetkost da skijaš znatno premaši brzinu od 130 kilometara na sat!